|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
O lipoproteinemijama |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
AKTUELNI STAVOVI O LIPIDIMA U CIRKULACIJI KOD OSOBA SA
DIJABETESOM Priredio prim dr Miodrag Đorđević |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
Diabetes Care 2007; 30(1): 162-172. Primary prevention of
cardiovasular diseases in people with diabetetes mellitus: A
scientific statement from the American Hearth Associtation and the
American Diabetes Association Osobe sa dijabetesom bez obzira jesu li tip 1 ili tip 2 imaju povišen rizik za nastanak kardiovaskularnih oboljenja i teži ishod nekog kardiovaskularnog događaja. Američka Asocijacija kardiologa (AHA) u američka Asocijacija dijabetologa (ADA) donele su stav o prevenciji kardiovaskularnih oboljenja kod osoba sa dijabetesom. Deo ovog teksta je stav o lipidima u cirkulaciji i terapijskim stavovima o lečenju povišenih vrednosti. Osobe sa tipom 2 dijabetesa često imaju povišene trigliceride, HDL je u principu snižen a LDL može biti povišen, graničan ili normalan. LDL čestice su male i guste i prenose manje holesterola po jednoj čestici. Zbog toga koncentracija LDL holesterola može biti nedijagnostička. Pri bilo kojoj koncentraciji holesterola biće više LDL čestica ako su LDL čestice male i guste. Uz to, ove male i guste čestice aterogenije su nego što bi se pretpostavilo samo po njihovoj koncentraciji jer su in vitro studije na ćelijskim kulturama pokazale da se one brže oksidiraju i glikoliziraju. Iako se povišen LDL holesterol ne obično ne prepoznaje kao glavni lipidni poremećaj u tipu 2 dijabetesa, kliničke studije pokazuju da lekovi koji smanjuju LDL holesterol redukuju rizike za kardiovaskularne događaje, bez obzira na dijabetesni status. Povišeni LDL holesterol, označen je kao primarni cilj terapijskih mera i od strane ADA-e i od strane AHA-e. Fokusiranje na LDL zasnovano je na kontrolisanim kliničkim studijama koje pokazuju da snižavanje nivoa LDL statinima smanjuje rizik od velikih kardiovaskularnih događaja kod osoba sa dijabetesom (Heart Protection Study, Collaborative Atorvastatin Study). U obe navedene studije, iako je došlo do značajne redukcije LDL hoesterola, zapažena redukcia rizika u grupi bila je nezavisna od bazalnih vrednosti LDL holesterola i drugih lipidnih parametara. Trigliceridima bogati lipoproeini, posbno VLDL, često su povišeni kod osoba sa dijabetesom a koji su izgleda, takođe, aterogeni, drugi su terapijski cilj lekova koji snižavaju lipide u cirkulaciji (pošto se postignu ciljne vrednosti LDL). ADA prepoznaje serumske trigliceride kao surogat aterogenim trigliceridima bogatim lipoproteinima i savetuje da se nivo triglicerida održava ispod 1,7 mmol/l. AHA savetuje alternativni pristup, za bolesnike koji imaju dijabetes a nemaju znake kardiovaskularnih oboljenja čiji su trigliceridi veći od 2,7 mmol/l savetuje se da ne-HDL holesterol bude manji od 3,35 mmol/l. Fibrati su grupa lekova koji su korisni u snižavanju povešenih vrednosti triglicerida i ne-HDL holesterola. Kliničke studije koje su ih ispitivale dale su mešovite rezultate (Helsinki Hearth Study, Fenofibrate Intervention and Event Lowerin in Diabetes – FIELD). Uz to, kada se fibrati koriste u kombinaciji sa statinima potrban je oprez zbog rizika od miozitisa i rabdomiolize. ACCORD studija ipitaće da li je kombinacija fibrata sa statinima bezbedna i da li kombinovana terapija ima prednost u odnostu na monoterapiju statinima kad je u pitanju prevencija kardiovaskularnih događaja. Iako i ADA i AHA podržavaju nastojanje da se podigne nivo HDL
holesterola u grupi rizičnih bolesnika kod kojih je ovaj parametar
snižen, postoji razlika u preporukama. ADA definše ciljnu vrednost
kao veću od 1,03 mmol/l, uz mogućnost da se kod žena podigne na 1,29
mmol/l, dok AHA savetuje podzanje nivoa HDL ali ne navodi ciljnu
vrednost. Naj efektvniji preparat za podizanje HDL holesterola je
nikotinska kiselina. Kliničke studije navode redukciju
kardiovaskularnih rizika korišćenjem nikotinske kiseline ali još ni
jedna studija nije specijalno ispitivala osobe sa dijabetesom.
Inače, veće doze nikotinske kiseline mogu pogoršati hiperglikemiju.
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||