|
|
| |
|
|
Gojaznost dece
|
|
|
|
| |
|
 |
|
|
|
|
| |
Jelenković Bratimirka, pedijatar
Zdravstveni centar Zaječar |
|
Pokazatelj stanja zdravlja deteta |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
 |
NAJPOUZDANIJI POKAZATELJ STANJA ZDRAVLJA DETETA, OD ROĐENJA DO
STICANJA POLNE ZRELOSTI, JE RASTENJE. |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Kod dece i adolescenata GOJAZNOST se definiše kao porast telesne
mase iznad
arbitrarno utvrđene vrednosti, koja uzima u obzir pol, hronološki
uzrast i telesnu visinu ispitanika, a koji je uslovljen prekomernim
sadržajem masti u organizmu:
BMI = TM / TV2 (kg/m2)
Gojaznost:
- Klinički utisak zasnovan na proceni rasporeda i
razvijenosti potkožnog masnog tkiva.
- Indeks telesne mase BMI>P85
- Osobe u riziku da razviju gojaznost!
- Indeks telesne mase BMI>P97
- Gojazne osobe!
Faktori rizika za nastanak gojaznosti
- Gojaznost u detinjstvu nastaje međudejstvom genetskih, bioloških,
psiholoških, sociokulturoloških i činioca okoline.
Genetski je uslovljena diferencijacija kompleksa hormona i
neurotransmitera koji regulišu osećaj sitosti, gladi, lipogenezu i
lipolizu kao i rast i razvoj reproduktivne funkcije.
- Gojaznost u porodici
- Povećana porođajna težina, dijabetes majke i gojaznost u
porodici su činioci koji zajedno sa činiocima sredine određuju
vrstu i stepen gojaznosti.
-
Kod mlađe dece ako je jedan roditelj gojazan šansa da će biti
gojazni u odrasloj dobi je tri puta veća, a ako su oba roditelja
gojazna 10 puta veća nego kod dece čiji roditelji nisu gojazni.
-
Do treće godine života gojaznost roditelja više predviđa
gojaznost u odrasloj dobi od same aktuelne težine deteta.
- Rani period u detinjstvu je kritičan za razvoj gojaznosti.
Dužina dojenja je obrnuto povezana sa rizikom za gojaznost u
kasnijem detinjstvu.
- Ulaganje u pravilnu ishranu u detinjstvu, kao što je veći
unos proteina ima kasnije pozitivne efekte po zdravlje.
- Adolescencija je drugi period povećane sklonosti ka razvoju
gojaznosti.
- Faktori sredine koji doprinose razvoju gojaznosti su
mnogostruki
- nizak socioekonomski status
- gojaznost majke
- sedaterni način života (u SAD 25 % dece gleda televizijski
program više od 4 sata dnevno)
- Smanjena fizička aktivnost (u SAD samo 20% dece je 2-5x
nedeljno fizički aktivna).
Postoji obrnuta korelacija između fizičke aktivnosti i
gojaznosti u adolescenciji kod devojčica (Pediatrics, 2002. godine)
- Oko 14% mladih devojaka nije fizički aktivno.
- Evidentno je smanjenje aktivnosti i do 35% u uzrastu između
9. i 19. godine života.
|
|
|
|
| |
|
|
Gojazna deca, naročito u školskom uzrastu, u velikom procentu
postaju gojazne odrasle osobe, što zavisi od stepena gojaznosti,
uzrasta i pola.
- Procenat gojazne dece koja su ostala gojazna i kasnije
iznosi od 45-85 %, odnosno smatra se da 20 % gojazne dece u 4.
godini života i 80 % gojaznih adolescenata ostaje gojazno.
Većina gojazne dece i adolescenata pripada grupi jednostavne
gojaznosti (96%).
Gojaznost je kod devojčica često udružena sa ranom pojavom puberteta
i dobijanjem menarhe, dok je efekat gojaznosti kod dečaka promenljiv
i može dovesti do ranog ili kasnog puberteta.
Pubertetska ginekomastija je čest problem kod gojaznih dečaka.
Masno tkivo u telu može biti raspoređeno na različite načine te se
na osnovu toga gojaznost klasifikuje sa dva tipa:
- Androidni - masno tkivo je raspoređeno pretežno u predelu ramena
i grudnog koša.
- Ginoidni - masno tkivo je raspoređeno u predelu kukova i trbuha.
Tip gojaznosti se procenjuje merenjem odnosa obima struka i karlice
u visini trohantera (W/H).
Deca i adolescenti sa androidnim tipom gojaznosti imaju veću
sklonost ka razvoju metaboličkih komplikacija, hipertenzije i
sindroma „X“.
U gojazne dece češće se javlja hiperinsulinemija, sklonost ka
dijabetesu i PCOS. Posledice gojaznosti po zdravlje
Gojaznost je udružena sa zdravstvenim problemima u
pedijatrijskom uzrastu i važan je činilac rizika za mnoga
oboljenja i smrtnost u odrasloj dobi.
Zdravstveni problemi koji se kasnije javljaju kod gojazne
dece i adolescenata
- A. Kardiovaskularni sistem
-hiperholesterolemija i dislipidemija
-hipertenzija
- B. Endokrini sistem
-hiperinsulinizam
-insulinska rezistencija-smanjena tolerancija glukoze
-tip 2 dijabetes melitusa
-neredovnost menstruacija
- C. Mentalno zdravlje(depresija)
- D. Respiratorni sistem (astma)
- E. Ortopedski problemi (genu varum)
- F. Gastrointestinalni (nealkoholni steatohepatitis)
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
Jelenković B., Čukić N.
i Mihajlović M.
Zdravstveni centar Zaječar |
|
ANTROPOMETRIJSKI PARAMETRI PRED POLAZAK U ŠKOLU
GENERACIJE DECE ROĐENE 1967, 1985. i 1996. godine
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Ciljevi istraživanja
Utvrđivanje razlika u antropometrijskim parametrima i učestalosti
gojaznosti u tri generacije dece rođene 1967, 1985 i 1996. godine.
Materijali i metode rada
Analizirani su antropometrijski parametri (telesna masa i
telesna visina) kao i BMI dece rođene 1967, 1985 i 1996. godine u
Opštini Zaječar u uzrastu pred polazak u školu.
Podaci potiču iz zdravstvenih kartona ispitivanih generacija
dece.
Merenja su obavljena u okviru sistematskih pregleda u Dečjem
dispanzeru.
Dobijeni antropometrijski podaci kao i BMI svrstani su po
percentilima za odgovarajući uzrast i pol.
Značajnost uočenih razlika proverena je Studentovim t-testom. |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Rezultati rada
Struktura ispitanika po polu i godini
rođenja:
| |
Dečaci |
Devojčice |
UKUPNO |
| 1967 |
87 |
94 |
181 |
| 1985 |
71 |
87 |
158 |
| 1996 |
70 |
70 |
140 |
| UKUPNO |
228 |
251 |
479 |
|
|
|
|
| |
|
|
TM u sedmoj godini života |
|
|
|
| |
|
|
dečaci |
devojčice |
|
|
|
| |
|
|
 |
 |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
| n = 87 |
x = 21,66 |
SD = 3,51 |
1967 |
n = 94 |
x = 21,37 |
SD = 4,21 |
| n = 71 |
x = 23,42 |
SD = 3,82 |
1985 |
n = 87 |
x = 22,14 |
SD = 4,48 |
| n = 70 |
x = 23,76 |
SD = 4,76 |
1996 |
n = 70 |
x = 23,21 |
SD = 4,42 |
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
TV u sedmoj godini života |
|
|
|
| |
|
|
dečaci |
devojčice |
|
|
|
| |
|
|
 |
 |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
| n = 87 |
x = 118,33 |
SD = 5,53 |
1967 |
n = 94 |
x = 117,12 |
SD = 5,93 |
| n = 71 |
x = 119,07 |
SD = 6,04 |
1985 |
n = 87 |
x = 117,79 |
SD = 6,06 |
| n = 70 |
x = 121,25 |
SD = 5,30 |
1996 |
n = 70 |
x = 120,24 |
SD = 6,41 |
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Prospektivna studija od 1986-1998. godine kojom je obuhvaćeno 8270
dece uzrasta od 4-12. godine u SAD pokazuje povećanje procenta
gojazne dece i dece sa rizikom da postanu gojazna. Kod dece bele
rase prevalenca gojaznosti je 12,3%, a kod Amerikanaca Afričkog
porekla 21.8%.
R. S. Strauss, H. A. Polack (JAMA, 2001. godine)Kimm i kolege su
u studiji kojom je obuhvaćeno 2379 devojčica uzrasta 9-10 godina
našli prevalencu gojaznih devojčica 8% kod bele rase i 18% kod crne
rase, dok se prevalenca devojčica u riziku da postanu gojazne iznosi
31% kod bele i 22% kod crne rase.
Pediatrics, 2002. godine.
|
|
|
|
| |
|
|
 |
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Učestalost gojaznosti kod dece Učestalost gojazne dece i
adolescenata u poslednje dve decenije udvostručena je u SAD
Najnovija istraživanja govore o učestalosti gojaznosti od 15,3%(u
uzrastu 6.-11. godine) i 15,5% (u uzrastu12.-19. godine). Povećana je
učestalost gojazne dece mlađe od 5 godina.
Pediatrics, 2003. godine
- Prevalenca gojaznosti kod dece i omladine uzrasta do 18
godina u našoj zemlji je 7-12% sa
najvećom učestalošću u pubertetu (12-17%).
- U Engleskoj je
gojazno 11 % dece uzrasta od 6 godina i 17% dece uzrasta od 15
godina.
- U Rusiji je
gojazno 15% dece (6-18 godine)
- a
u Kini 6,5%.
Uzroci porasta gojaznosti u savremenom svetu
- Sekularni trend porasta telesne mase
- Uslovi života
- češća u nižim socioekonomskim slojevima u razvijenim zemljama
- Genetski činioci?
- oba roditelja gojazna (gojazno 80% dece)
- jedan roditelj gojazan (gojazno 50% dece)
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
Gojaznost – ciljevi terapije:
- Korekcija načina ishrane i povećanje fizičke aktivnosti, a
ne dostizanje “idealne“ telesne mase
- Redukcija telesne mase
- kod devojaka koje su završile rastenje
- postojanje sekundarnih komplikacija
- Održavanje telesne mase
- kod devojaka koje još rastu
- kod svih dečaka u periodu brzog rastenja
Gojaznost – osnovni principi terapija:
- Ishrana:
- metodične, postepene i dugoročne izmene u ishrani, a ne
ponavljanje kratkoročne „stroge dijete“ - uravnotežena hipokalorijska ishrana
- Fizička aktivnost
- Psihološka potpora
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
ZAKLJUČCI
- Uočene su statistički značajne razlike u TM oba pola. TM je
veća kod generacije dece rođene 1996. godine.
- Zapažena je značajna razlika u TM samo u dece muškog pola. TM je
veća kod generacije dece rođene 1985. i 1996. godine.
- Razlika u TV postoji u oba pola. Deca rođena 1996. godine viša
su od dece rođene 1967. i 1985. godine.
- Gojaznost i povećana sklonost ka gojaznosti učestalija je u
generaciji dece rođene 1985. i 1996. godine.
|
|
|
|
| |
|
|
Preporuke za prevenciju gojaznosti kod dece
- Prevalenca gojaznosti u pedijatriji je povećana, jasno je
povezana sa određenim oboljenjima i brzo se povećava
- Prevencija gojaznosti je kritično određena posledicama po
zdravlje u odraslom dobu
- Prepoznavanje genetskih, faktora sredine ili kombinacije
faktora rizika za gojaznost kod dece
- Rano prepoznavanje pojave gojaznosti na osnovu procene BMI
- Edukacija porodice da prepozna važnost fizičke aktivnosti i
pravilne ishrane za zdravlje njihove dece
- Prepoznavanje značaja promena u količini unete hrane
- Promocija redovne fizičke aktivnosti od strane porodice,
škole i medija.
- Optimalna prevencija je kombinacija dijete i fizičke
aktivnosti
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
VIZIJA ZDRAVLJA
- a.
Identifikacija porodica sa rizikom na osnovu porodične anamneze
,porođajne težine deteta ili socioekonomskih činilaca
- b.
Određivanje indeksa telesne mase (BMI) jednom godišnje za svu
decu i adolescente
- c.
Podrška i promocija dojenja.
- d.
Edukacija roditelja da promovišu zdrav način ishrane.
- f.
Ograničavanje gledanja televizije i video igara na 2 h dnevno
- g.
Prepoznavanje i praćenje oboljenja koja su udružena sa
gojaznošću.
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
| |
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|